Mrkonjić Grad, jedno od najbogatijih staništa gljiva u Evropi
Članovi Udruženja gljivara i ljubitelja prirode Mrkonjić Grad odlučili su, kako bi ugodili zaljubljenicima u gljivarstvo, da naprave mapu koja bi posjetioce vodila gljivarskim putevima.
Borislav Marić, predsjednik ovog udruženja, kaže da im je prioritetni cilj popularizacija znanja o gljivama i prirodi uopšte, te da neće odustati dok ljude ne uvjere u kolikoj mjeri je zdravo prošetati vikendom kroz šumu i nabrati gljive za ishranu. Mapu “Putevi gljiva na Lisini”, kaže Marić, planiraju završiti do kraja godine, te postaviti dio signalizacije na puteve.
“S obzirom na to o kakvoj riznici bogatstva se radi kada su u pitanju pečurke, potpuno je jasno zašto smo se odlučili za izradu mape puteva gljiva na Lisini. „Kroz mapu ćemo slikovito predstaviti potencijale planine Lisine i njenog podnožja”, kaže Marić.
Na mapu ucrtane gljive, ali i mine
Na mapi će biti ucrtana četiri glavna puta kojima se mogu kretati gljivari, kao i tipovi šuma kroz koje prolaze. “Identifikovani su izlazi i ulazi na Lisinu, jer su svi putevi povezani te se nalaze u mjestima Previle, Balkana, Podrašnica i Zelenkovac. Identifikovani su i ucrtani i najznačajniji izvori i vodotoci, naselja, prenoćišta, restorani i slično”, kažu u ovom udruženju.
Dodaju da će u mapu biti ucrtano i zaštićeno stanište gljiva kraj kojeg prolaze svi putevi, ali i opasno minsko područje koje je sada neoznačeno.
“Uz preciznu mapu i prikladnu signalizaciju na tim putevima, Lisina će svima koji se upute u njeno istraživanje, pružiti mnogo prijatnih i nezaboravnih trenutaka”, ističe Marić, i dodaje;
“Na poleđini mape, između ostalih sadržaja, nalaziće se i pravilnik za ponašanje u prirodi i sakupljanje gljiva, legenda za tumačenje simbola sa mape, fotografije pečurki i pejzaža.”
Prvo zaštićeno stanište gljiva na Balkanu
Na području opštine Mrkonjić Grad, navode u Udruženju gljivara i ljubitelja prirode, do sada je pronađeno preko 1.500 vrsta gljiva. “Sve gljive je determinisao Rade Gašić, predsjednik Sekcije za naučno-istraživački rad u našem Udruženju. Broj jestivih vrsta je vrlo velik, ali uvijek preporučujemo samo nekih pedesetak vrsta za ishranu. Ostale nisu toliko kvalitetne i bolje ih je ostaviti u prirodi”, kazao je Marić.
Odluku za pravljenje mape, kaže Marić, donijeli su kako bi u što većoj mjeri iskoristili gljivarsko bogatstvo kojim Mrkonjić obiluje. „Gljive su jedan od najznačajnijih turističkih i privrednih potencijala na Lisini planini pokraj Mrkonjić Grada. Udruženje je u saradnji sa Šumskim gazdinstvom „Lisina“ zaštitilo najznačajnije stanište gljiva na ovoj planini i to je prvo zaštićeno stanište gljiva na Balkanu”, kaže Marić.
Navodi da je na području od preko 40 hektara zaustavljena sječa stabala i time je sačuvano naselje gljiva koje samo na ovom malom dijelu broji preko 400 vrsta,
“Ovo je bio preduslov, jer bez šume nema gljiva, a bez gljiva nema ponude. Od ovih 400 vrsta, 59 je na crvevnim listama rijetkih i zaštićenih vrsta u većini evropskih zemalja, a šest ih je zaštićeno Bernskom konvencijom”, dodaje Marić.
Prirodno bogatstvo preduslov za turizam
Alarmantna je činjenica da se zbog velikih klimatskih promjena, zagađenja, industrijskog razvoja i nepravilnog sakupljanja, broj gljiva u svijetu neprekidno smanjuje. Ukoliko sačuvamo ovu veliku raznovrsnost i dobro je promovišemo, kako navode u Udruženju, sigurno će veliki broj pasioniranih istraživača doći da vide i fotografišu vrste koje su vidjeli samo u knjigama. “Ako uz gljive obogatimo dodatnu ponudu u eko-turizmu, razlog za duži boravak ili češću posjetu turista biće veći. Zaista, stanovnici Mrkonjić Grada, kada su u pitanju gljive, imaju privilegiju u odnosu na druge građane u BiH”, kaže predsjednik Udruženja.
O kolikom se prirodnom bogastvu radi, prepoznali su brojni građani BiH, a veliki je broj i onih iz zemalja u regionu i šire koji su se učlanili u ovo udruženje ili izrazili želju da to učine.
“Naše udruženje trenutno ima 278 članova iz nekoliko država. Najbrojniji su članovi iz BiH, Srbije i Hrvatske, ali je sve više njih iz ostalih zemalja”, kažu u Udruženju gljivara i ljubitelja prirode Mrkonjić Grad.
Kao dokaz da su ljudi iz inostranstva zainteresovani za bogastvo gljiva na području Mrkonjić Grada dodaju podatak da se za “Dane gljiva”, koji se u ovom gradu održavaju svake godine zadnjeg vikenda u septembru, okupe brojni gosti iz inostranstva.
“Posjetu predvode učenici osnovnih i srednjih škola koji su najbrojniji na izložbi ali najviše učesnika u sakupljanju gljiva za izložbu imamo iz drugih gradova i država. Svake godine tu su gljivari iz Srbije, Hrvatske, Bugarske, Francuske, Italije te brojnih drugih evropskih zemalja”, kažu u Udruženju.
Izvor: Dragan SLADOJEVIĆ (”Nezavisne novine” 7.12.2008.)